Imuni sistem

Kada pomislimo na imuni sistem ljuskog organizma najverovatnije nam se u umu javljaju predstave o armijama odbrambenih ćelija koje su spremne da odbiju invaziju neprijateljski nastrojenih bakterija, virusa. Oslabljen imunitet bi u tom kontekstu značio prosto nedovoljan broj ovih odbrambenih jedinica i time povećanu mogućnost zaraze i oboljevanja. Ipak, ovako posmatrana situacija ima svoje nedostatke. Jedan od veoma očiglednih nedostataka je taj što se ne postavlja pitanje koji je uzrok smanjene odbrane organizma. Drugi je taj što se ne uzima u razmatranje zašto uopšte neki mikrobi ciljaju da se nastane u našem telu.

Teorija povoljnog staništa

Teorija povoljnog staništa je pokušaj da se da smislen odgovor na oba ova pitanja istovremeno. Ukoliko se zapitamo koji faktor ima presudni uticaj na rasprostranjenost jedne vrste organizama na nekom području, jasno nam se da je taj faktor postojanje izvora hrane. Ako nastavimo analogiju našeg tela sa gradom započetu u odeljcima o telu i limfotoku, možemo uvideti da se velike količine bakterija uvek sakupljaju na mestima gde se nalaze velike količine otpada, kao što su smetlišta, kanalizacioni sistemi, kontejneri, septičke jame, kante za smeće… One se nalaze na takvim mestima upravo zato što se tim otpadom hrane i razlažu ga na jednostavnije oblike. Analogno tome, ukoliko u ljudskom telu imamo stagnaciju otpadnih materija ćelijskog metabolizma, stvara se povoljno stanište za organizme koji se bave razlaganjem ovih materija (etiketiramo ih nazivom loše bakterije). Ovo povećava verovatnoću za njihovo prenamnožavanje koje sa sobom nosi sve prateće probleme prenaseljenosti. Dalje, ovakva situacija dovodi do eksponencijalnog rasta količine otpada koji sada ima više izvora.

Još uvek imamo prvobitni ćelijski otpad koji je doveo bakterije (ćelije ga konstantno proizvode). Zatim imamo otpad koji proizvode same bakterije preradom ćelijskog, a gomilaju se i ostaci umrlih mikroorganizama. Na kraju, ukoliko počnu da se oštećuju tkiva imamo i povećan broj odumrlih ćelija samog organizma. Sve ove materije trule i povećavaju kiselost međućelijskog prostora. Sve ovo se dešava jer limfni sistem ne funkcioniše pravilno. Ovakva situacija je često praćena upalombolom i eliminacionim reakcijama tj. pojavom simptoma. Telo daje sve od sebe da izbaci otpad. Istovremeno, odbrambene ćelije organizma na tom problematičnom mestu nemaju povoljno stanište odnosno nemaju izvor hrane te nemaju ni mogućnost da priteknu u pomoć. Iz ove slike jasno je da uklanjanje mikroorganizama može predstavljati samo deo rešenja problema jer za njima i dalje ostaje očigledan problem nagomilanog otpada.  

Prevencija

Stagnacija limfotoka ne dozvoljava da se uklone materije koje podstiču problem, a istovremeno sprečava dovođenje hranljivih materija i vode u tkiva. Ovaj mehanizam (bilo da su prisutne bakterije ili ne) zaslužan je za svako unutrašnje oštećenje, strvdnjavanje i dehidrataciju tkiva. Jedini način da se efikasno nosimo sa takvim stanjem organizma jeste da učinimo sve ne bi li osigurali neometanu eliminaciju na ćelijskom nivou. Najbolji poznat način za to jeste da povedemo računa o ishrani i ograničimo unos namirnica koje stvaraju kiselu sredinu u organizmu i provociraju reakciju sluznice. Takođe možemo provećati unos hidrirajuće hrane koja rastvara međućelijske naslage i ispira ih iz organizma zajedno sa njihovim stanovnicima. U tome prednjači sočno voće. Poželjno je da sebi obezbedimo visok nivo fizičke aktivnosti, pravilno disanje, redovne boravke u prirodi, i što niži mogući nivo stresa. Ovo će nam obezbediti čisto i efikasno telo i samim tim jak i stabilan imuni sistem. 

Ovakvo gledište na adekvatan način, veoma jednostavno objašnjava prenosivost nekih organizama sa čoveka na čoveka. Objašnjava i činjenicu da nekim ljudima jednostavno ne može da se prenese određena zaraza. Identifikuje limfotok kao glavni činilac imuniteta i ukazuje na mehanizam njegovog funkcionisanja. Takođe nam daje ključ za postizanje visokog nivoa zdravlja, snage i vitalnosti. Sve to dobijamo uvažavanjem maksime „bolje sprečiti nego lečiti“.

Hvala na posvećenoj pažnji i izdvojenom vremenu i energiji!

Širi info:

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.