Od kada sam se upustio u prirodni način života primetio sam da postoji određena doza nesporazuma oko toga koja je to hrana optimalna za ljudsku upotrebu i kako je trebamo nazivati. Sirova hrana? Prirodna hrana? Živa hrana? Da li je uopšte bitno? Ovaj tekst planiram da posvetim upravo ovoj temi gde ći dati svoje viđenje i tumačenje ove problematike.  

Optimalna hrana

O tome koja je hrana optimalna za ljudsko telo pisao sam već na nekoliko mesta. U odeljcima o ishrani i namirnicama možete pročitati detaljnije o mom iskustvu i viđenju ovog pitanja. Ukratko rečeno za čoveka je optimalna sveža hrana biljnog porekla koja se konzumira bez prethodne termičke obrade. U mom iskustvu hrana koju jedemo treba da bude što jednostavnija. Ljudsko telo za pogon koristi proste šećere glukozu i fruktotozu i oni trebaju da predstavljaju najveći deo dnevnog unosa. Idealna količina ugljenih hidrata unetih u toku dana nalazi se na oko 80% ukupne količine unetih kalorija u toku dana.

Ovo ćemo najlakše postići unosom voća koje je idealna hrana za ljudski sistem. Proteini i masti su makro nutrijenti koji mogu da stvore probleme u ljudskom telu ako se sa njima pretera. Preporuka je da se njihov unos ograniči na približno po 10% dnevnog kalorijskog unosa. Njih ima i u voću i zelenišima u zadovoljavajućim količinama, a dominiraju u semenkama i orašastim plodovima. Ove cifre su naravno okvirne, ali predstavljaju odličan orijentir za nekoga ko tek počinje da se navikava na ovakav režim. 

Funkcija hrane

Ako razmotrimo pitanje zbog čega li mi uopšte jedemo otvara nam se još šira perspektiva o tome kakva je hrana koja nam je potrebna. Naime, primarna funkcija hrane jeste da nam pomogne oko životnih procesa. Potrebna nam je prvenstveno za odrzavanje fizičkog, mentalnog, emocionalnog i energerskog balansa. Ovaj balans može da se uspostavi na različitim nivoima, i taj nivo zavisi direktno od hrane koju unosimo, kao i od drugih faktora. Hrana koja je kompleksna ili kako često kažemo teška, zahteva veliki početni ulog energije u njeno iskorišćenje i smanjuje efikasnost našekg tela.  U ovu hranu spada pre svega kuvana hrana. Kada hranu obradimo termički mi u njoj uništimo enzime korisne za njeno razlaganje i na taj način otežavamo našem telu koje te enzime mora da nadoknadi iz sopstvenih rezervi. Zbog toga za ovakvu hranu kažemo da je mrtva.

Živa hrana

S obzirom na to da nam je hrana, ma koji njen izvor bio, neophodna za život logično je da usmerimo svoj fokus na hranu koja u sebi nosi najviše života i koja u najvećoj meri pospešuje životne procese. Zbog toga smatram da je termin živa hrana najprecizniji za opisivanje onoga što mi od hrane u stvari tražimo. Naziv sirova hrana, iako deluje prikladno na prvi pogled ima svoje manjkavosti. Najočiglednija je ta što i meso može biti sirovo, dok je očigledno da nikako ne može biti živo ako ćemo ga koristiti za hranu. Slično ograničenje ima i naziv prirodna hrana gde je sva hrana životinjskog porekla fakat prirodna i onda se nalazimo u raskoraku gde moramo da objašnjavamo kako je prirodna, ali ne za čoveka. Tu se stvara prostor za zabunu i pogrešnu interpretaciju. Ipak i naziv živa hrana ima svoja ograničenja u smislu da ni biljka nije više živa kada je konzumira. Ipak gledano iz aspekta enzimske aktivnosti i energetske efikasnosti jasno je koja hrana promoviše život u nama, a koja nas usporava i vodi ka suprotnoj strani spektra. 

Takođe, ne smemo zanemariti ni druge aspekte naše ishrane koji nemaju veze sa unosom čvrste materije u naš organizam. I voda koju u sebe unosimo mora biti živa da bi smo osetili njene benefite. Vazduh takođe mora biti živ. Nematerijalni izvori hrane takođe su neophodni da promovišu život u našem telu. Sve ove komponente moraju se naći u svom optimalnom obliku kako bi kvalitetan život bio moguć i kako bi telo bilo istovremeno zdravo, jako, čvrsto, fleksibilno i izdržljivo. Ukoliko poštujemo princip života sigurno nećemo pogrešiti kada je u pitnju, kako hrana, tako i drugi aspekti naše stvarnosti. 

Nedelja žive hrane

Za sve one kojima ova priča deluje logično i koji bi želeli da je sprovedu u svakodnevnom životu organizovan je događaj NEDELJA ŽIVE HRANE. Ovaj događaj svi učesnici sprovode tamo gde ih je život zatekao. Za konsultacije, pitanja, predloge i komentare koristimo virtualni prostor i okupljamo se na facebook eventu. Moja je želja da se među učesnicima okupi što veći broj ljudi koji žele da ovakav način života probaju po prvi put, kao i da se pridruže oni iskusniji koji svojim savetima, znanjem i smernicama mogu u ogromnoj meri da olakšaju onima koji tek počinju.

Za životne promene najvažniji je protok informacija. Stoga želim da ohrabrimm sve učesnike i zainteresovane da podele događaj sa svima kojima bi mogao biti interesantan, kao i da se ne ustručavaju da postave pitanja ma koje vrste. Tu smo okupljeni da podržavamo i edukujemo jedni druge i na taj način povećamo kvalitet svog života i postavimo nesporan primer zdravlja i vitalnosti u svojoj zajednici. 

 

Hvala na posvećenoj pažnji i izdvojenom vremenu i energiji!

Širi info:

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.